28. veljače, 2020
Jeste li znali da svaki sedmi Hrvat nosi naočale? Razloga tome je, naravno, više, ali u isto vrijeme se najčešće pojavljuju dva koja donosimo u nastavku.
Kratkovidnost ili miopija najčešći je nedostatak vida. Kratkovidne osobe obično dobro vide na blizu i srednju udaljenost, no na većim udaljenostima slika je mutna. Njezina potpuna suprotnost je dalekovidnost ili hiperopija – dalekovidne osobe dobro vide na daljinu, no potrebna im je pomoć s naočalama pri čitanju knjige ili tipkanju na računalu. O spomenutim nedostacima oka saznajte u sljedećih nekoliko odlomaka.
Koji su uzroci kratkovidnosti ili dalekovidnosti?
Kratkovidnost se javlja iz jednog od dva razloga – zjenica oka može biti malo duža od normalne ili rožnica može biti postavljena više. Ove takozvane refrakcijske pogreške uzrokuju fokusiranje svjetlosti ispred mrežnice umjesto izravno na njenu površinu, zamagljujući vid na većim udaljenostima.
U većini slučajeva, kratkovidnost je nasljedna, što znači da ako nosite naočale za dalekovidnost, možda će ih morati i vaša djeca. No, stručnjaci su ovu očnu manu povezali i s određenim aktivnostima. Sati i sati čitanja (da, čak i učenja!) ili igranja računalnih igrica mogu povećati mogućnost razvoja kratkovidnosti tijekom dugog vremenskog razdoblja. Naprezanje očiju i posao koji zahtijeva korištenje vida na blizu stoga može biti dugoročno štetno ako pretjeramo.
Do dalekovidnosti također dolazi zbog defekta u obliku oka: to je obično kraća očna jabučica, zbog čega se svjetlost fokusira iza mrežnice umjesto na nju. U nekim slučajevima, međutim, oko može biti normalnog oblika, ali je rožnica manje zakrivljena nego što je uobičajeno.
Koji su simptomi?
Možda vam se čini čudnim, ali naprezanje očiju može biti i uzrok i simptom kratkovidnosti. Osim toga, najočitiji simptom može biti zamagljen ili nejasan vid udaljenih predmeta, osjećaj umornih očiju, škiljenje radi boljeg vida, česte glavobolje i otežana vožnja (osobito u sumrak). Obično se javlja u djetinjstvu i s godinama vid slabi, a zatim se stabilizira u srednjim ili kasnim dvadesetima, iako naravno nema pravila.
Kod dalekovidnosti se osoba teško fokusira, ali u ovom slučaju na predmete u blizini. Javlja se i napetost u očima ili glavobolja zbog naprezanja. Često se, međutim, dalekovidnost pogrešno miješa s prezbiopijom – ova pojava također predstavlja problem s vidom na blizu, no radi se o postupnom slabljenju očnih mišića, što je normalna posljedica starenja. Prezbiopija se obično ne pojavljuje sve do 40. godine, a pojedincima su često potrebne progresivne naočale.
Bez obzira o kojoj se pogrešci radi, s najvećom sigurnošću vam to može potvrditi specijalist na oftalmološkom pregledu.
Je li kratkovidnost ili dalekovidnost ista za sve?
Apsolutno ne. Kratkovidnost se mjeri dioptrijama koje određuju optičku jakost korekcijskih leća. Dioptrija kod kratkovidnosti ima negativnu vrijednost, što znači da što je broj manji to će leće biti jače. Pokazat ćemo na primjeru: netko s -2,50 dioptrije ima jaču dioptriju, odnosno lošiji vid od nekoga s -1,50.
Kratkovidnost se također dijeli na stupnjeve:
- niska razina, što znači dioptrija -3,00 ili manje (negativne vrijednosti do 0): osoba u načelu dobro vidi, ali udaljeni predmeti su malo mutni ili zamagljeni;
- srednje-visoka razina, što znači dioptrija između -3,00 i -6,00: vid je jasan do udaljenosti od oko 30 cm, ali potom postaje zamućen;
- visoka razina, što znači dioptrija od -6,00 ili više (do negativne vrijednosti od -30,00); vidljivost samo do udaljenosti od 10 cm ili manje.
Za razliku od miopije, dalekovidnost se mjeri pozitivnom dioptrijskom vrijednošću. Oftalmolozi ovdje također razlikuju tri različite razine:
- slaba razina, što znači do +2,00 dioptrije: vid u principu nije toliko slab, ali osoba često osjeća glavobolju, vrtoglavicu ili umor prilikom čitanja;
- srednja razina, što znači između +2,00 i +5,00 dioptrije: osoba jasno vidi udaljene objekte, a bliži su zamagljeni;
- visoka razina, što ukazuje na više od +5,00 dioptrije: vid je slab na svim udaljenostima, budući da osoba gubi sposobnost fokusiranja predmeta na mrežnici.
Kako poboljšati vid nakon dijagnoze?
Dalekovidnost se može pojaviti kod male djece, a redovitim nošenjem naočala i rastom vid se popravlja za nekoliko godina. Ukoliko ostane i kasnije, preporučamo posjet oftalmologu koji će preporučiti najprikladniju pomoć za bolji vid.
Kod kratkovidnosti puno ovisi o tome koliko je jaka dioptrija. Možda će vam naočale trebati samo za vožnju ili, pogotovo kod djece, za gledanje u školsku ploču, no s jačom dioptrijom pomagala će vam trebati stalno jer će život bez njih biti praktički nemoguć.
Kratkovidnost i dalekovidnost se mogu ispraviti (ili barem poboljšati) na tri načina:
- s korekcijskim naočalama,
- s kontaktnim lećama ili
- uz lasersku intervenciju.
Ako se dvoumite koje bi vam rješenje najbolje odgovaralo, dobrodošli ste da posjetite našu poslovnicu, gdje vam iskusni stručnjaci mogu pomoći da napravite pravi izbor.